Na sastanku Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane Europskog parlamenta (ENVI) održana je razmjena gledišta s Komisijom i Organizacijom za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) o mentalnom zdravlju djece i adolescenta u razdoblju nakon bolesti COVID-19. Raspravi je nazočila koordinatorica za prava djece i potpredsjednica Europskog parlamenta Ewa Kopacz.
Procjenjuje se da 84 milijuna ljudi u Europi ima probleme s mentalnim zdravljem te kako su i prije pandemije depresija i anksioznost bile vrlo česti kod djece i mladih. Trendovi ukazuju na to da se rizik razvoja mentalnih problema povećava u dobnoj skupini od 12 do 24 godine, a najpogođeniji su oni stariji od 15 godina, djevojčice više od dječaka.
Voditeljica zdravstvene jedinice OECD-a Francesca Colombo rekla je kako se gotovo polovica mentalnih problema pojavi do 15. godine, a tri četvrtine do 25. godine života. Predstavila je i podatke o utjecaju pandemije covida-19 na mlade.
„Pandemija je uzela svoj danak u pogledu mentalnog zdravlja, a jače utjecala na mlađe generacije – anksioznost pogađa mlade čak 13% više od šire javnosti“, rekla je Francesca Colombo. Istaknula je kako su elementi koji utječu na razvoj i pogoršanje mentalnog zdravlja upravo neregularnost i prekidi procesa školovanja uslijed pandemije te zaključila kako je potrebno preći s vatrogasnih mjera na dugoročnu politiku.
Zastupnica u Europskom parlamentu i članica Odbora ENVI Sunčana Glavak pozdravlja održavanje rasprave o ovako važnoj temi jer osjetljive skupine poput djece i adolescenata zahtijevaju posebnu pažnju kada je u pitanju mentalno zdravlje na koje će se, kada govorimo o Hrvatskoj, odraziti ne samo pandemija, već i iskustvo potresa.
Podaci UNICEF-a govore kako je najmanje jedno od sedmero djece i mladih, odnosno 332 milijuna djece i mladih globalno, barem devet mjeseci prošle godine živjelo u skladu s pravilima boravka u kući, dovodeći u pitanje njihovo mentalno zdravlje i dobrobit. Iz UNICEF-a zaključuju kako iz ove pandemije moramo izaći s boljim pristupom mentalnom zdravlju djece i adolescenata, a to započinje davanjem ovom problemu pažnje koju zaslužuje.
Europski parlament u ožujku je usvojio rezoluciju O pravima djece u pogledu strategije EU-a o pravima djeteta koja se uz prijedloge za učinkovitije sprječavanje nasilja, unaprjeđenje obrazovanja, između ostalog bavi i zaštitom mentalnog zdravlja te pitanjima koja je nametnula pandemija covida-19 te mjere lockdowna.