Natječaj Kreiraj Europu budućnosti

3. mjesto: Kristin Tkalčec, 10 točaka za budućnost Europe

By 04. 07. 2021. No Comments

U današnje se vrijeme Europa, kao i ostatak svijeta, nalazi pod izrazito velikim pritiskom. Naišli smo na neočekivanu prepreku, pandemiju koronavirusa, koja se trenutno nametnula u prvi plan. Iako je rješavanje drugih problema na neki način trenutno zanemareno, oni su i dalje prisutni u društvu i dovode do poremećaja koji djeluju na svakog pojedinca. Mediji i društvene mreže nas svakodnevno izlažu monopolu informacija koje je teško filtrirati na one koje su točne i one koje nisu. Bez obzira na činjenicu da nam napredak tehnologije pruža mnogo mogućnosti, također pruža i sve više zbunjenosti zbog izlaganja iznimno velikoj količini informacija, te postaje sve veći izazov za našu populaciju. Društvene mreže nas sve više suočavaju sa raznim prijevarama, govorima mržnje, te poticanju nasilja i agresije. One služe kao bijeg od stvarnosti, kao platforma koja se koristi za agresivno izražavanje svog mišljenja bez ikakve cenzure i empatije prema drugim pojedincima. Upravo iz tog razloga bismo napredak tehnologije mogli gledati kao veliku kušnju koja bi u slučaju zlouporabe, mogla dovesti do još većih problema u međuljudskim odnosima. Sama pandemija je dovela do brojnih poremećaja u svim sektorima. Došlo je do krize u područjima zdravstva, ekonomije, proizvodnje, kulture i umjetnosti. Kao sto ona izreka kaže, “uvijek može bolje”, tako i Europa sa nekim mogućim rješenjima može postati zajednica ljudi koji se zajedničkim snagama bore za bolju budućnost. Naravno, uvijek postoje pojedinci koji se ne povode za nikakvim sugestijama, ali ukoliko se uspije djelovati barem na jednog pojedinca, to je svejedno jedan skroman, ali siguran korak u napretku prema boljem sutra.

10 točaka

ZDRAVSTVO

1. točka

S obzirom da smo u doba pandemije bili suočeni sa velikim krizama u zdravstvu zbog nedostatka liječnika, sestara i ograničenih bolničkih mjesta za skrb o zaraženima, dodatna gradnja posebnih zgrada/bolnica koje bi u budućnosti mogle služiti u takve svrhe, te zaposlenje većeg broja liječnika i sestara, mogle bi pridonijeti boljoj organizaciji i suočavanju sa budućim neočekivanim bolestima i virusima.

2. točka
Sukladno tome, javljali su se i problemi sa pacijentima čija klinička slika nije bila dovoljno ozbiljna za zadržavanje u bolnici, ali im je svejedno bila potrebna određena skrb. U takve svrhe bi bilo dobro napraviti nešto poput „bolnica na kotačima“ koje bi osigurale mogućnost mobilne dostave terapija, cijepljenja i pregleda za one koji nisu u fizičkoj mogućnosti otići u bolnicu ili imaju neku zaraznu bolest. Na takav bi se način spriječilo dugotrajno čekanje na preglede, dobila bi se odgovarajuća bolnička skrb i dijagnoza čime bi se lakše, brže i efikasnije detektirale mnoge
bolesti.

3. točka

Još jedan od problema s kojima se suočavamo jest potreba za informiranosti u području zdravstva. Često se zna dogoditi da zbog monopola informacija na internetu, ne možemo pronaći odgovarajući odgovor na pitanja u vezi određenih bolesti ili prevencije istih. Iz tog bi razloga bilo
dobro iskoristiti tehnologiju u pozitivne svrhe na način da se napravi aplikacija poput „Pametnog liječnika“ koja bi spojila specijaliste i liječnike iz svih područja zdravstva cijele Europe, moguće i cijelog svijeta. Ta bi platforma omogućila postavljanje pitanja i dobivanje konkretnih odgovora
od strane specijaliziranih liječnika iz područja kojem pitanje pripada. Naravno, zbog problema sporazumijevanja, aplikacija bi imala opcije prijevoda pitanja i odgovora, te bi se na taj način mogao dobiti brži odgovor jer bi pitanje bilo dostupno svim liječnicima uključenima u taj projekt. Takav bi projekt olakšao filtraciju točnih i krivih informacija kojima smo svakodnevno izloženi putem interneta i društvenih mreža, te prevenirao brojne negativne učinke do kojih dolazi zbog prakticiranja netočnih metoda, savjeta i terapija opisanih na tim platformama.

OBRAZOVANJE

4. točka

Većina mladih i studenata je izložena velikoj razini stresa zbog manjka koncentracije i pretjerane količine informacija koje svakodnevno moraju apsorbirati. Upravo iz tog razloga bi bilo dobro da se u institucijama poput škola, vrtića i fakulteta, pušta klasična glazba. Dokazano je da glazba djeluje pozitivno na mozak jer omogućava bolju koncentraciju, te na tijelo jer ga opušta. U današnje se vrijeme ništa ne može bez glazbe. Ona je prisutna na zabavama, slavljima, u klubovima, djeca je slušaju na putu do škole i na putu iz škole. Sve se više prakticira i terapija
glazbom kod djece i odraslih. Ona nam omogućava da smanjimo razinu stresa koji utječe na naš svakodnevni život i obavljanje obaveza.

5. točka

S obzirom da su tehnologija i obaveze okupirali živote mladih, želja za prirodom i provođenjem vremena na svježem zraku se znatno reducirala. Najbolja opcija za rješenje takvog problema bi bilo da se uvedu škole na otvorenom barem jednom tjedno. Na taj bi način djeca stvarala naviku
provođenja vremena u prirodi, te bi se spojilo ugodno s korisnim. U ugodnom se okruženju uvijek lakše uči, a i na taj način, učenje ne bi bilo toliko mukotrpno i naporno. Svima ponekad treba odmor i bijeg od stvarnosti, a održavanje povezanosti s prirodom, biljkama i životinjama je
najbolja opcija u takvom slučaju. Motivacija i poticanje mladih na učenje je jedan od većih izazova
sa kojima se učitelji i profesori svakodnevno nose. Najbolji poticaj za svakog čovjeka, a ponajviše mlade i studente je nagrada. Ukoliko se uvedu nagrade za dobro napisane ispite, to može biti veliki poticaj mnogim učenicima i studentima da daju sve od sebe da dobro obave svoje obaveze i zadatke. Nagrade bi morale biti bazirane na principu poput primjerice poštede učenika od pisanja ispita tjedan dana ukoliko su ispiti prethodnih mjesec dana odlično napisani ili položenog predmeta i poštede od završnog ispita ukoliko student sve aspekte kontinuirane nastave napiše i obavi za minimalno 85 % od ukupnog broja bodova. Na taj bi se način dao veliki poticaj studentima jer bi vidjeli da se svaki trud isplati, a s druge strane se time ne gubi ništa jer ukoliko se određeni uvjeti ne ispune, pravila ostaju ista kao za sve ostale učenike/studente.

6. točka

S obzirom da se od učenika i studenata očekuje da apsorbiraju veliku količinu informacija prilikom učenja, to vrlo često dovodi do zasićenja do te razine da se kod mladih razvijaju razni poremećaji poput depresije, anksioznosti i mentalnih bolesti zbog pritiska kojeg osjećaju. Osim što bi se količina gradiva morala reducirati, prva pomoć i domaćinstvo bi morali ući u praksu kao glavni predmeti. Predmet poput prve pomoći je neophodan iz razloga jer daje odličnu podlogu da se možda nekome spasi život i uči nas kako i na koji način spriječiti veće komplikacije ukoliko dođe do nesreće. Također, svakodnevno smo okruženi mladima koji se jako teško snalaze u domaćinstvu, a to je potrebno u svakom kućanstvu i za samostalno funkcioniranje pojedinca. U današnje vrijeme bi takvu razinu znanja svi trebali imati iz razloga jer je to prijeko potrebno za
život.

EKOLOGIJA

7. točka

Globalno zatopljenje je jedan od najveći izazova s kojim se čovječanstvo već dulje vremena bavi. Posljedice koje za sobom nosi su vrlo ozbiljne i ukoliko se svijet zajedničkim snagama ne aktivira, mogle bi biti i kobne. Sve učestalijom deforestacijom, smanjuje se udio zelenila i prirodnih
staništa mnogih biljaka i životinja što naposljetku rezultira i njihovim istrebljenjem. Kampanja poput „Zelene Europe“ bi se bavila povećanjem udjela zelenih površina, te bi prakticirala i poticala gradnju parkova, sadnju šuma i biljaka u svim državama i na taj način slala odličan primjer
ostatku svijeta kako se treba odnositi prema našem planetu, te bi bila odlična prevencija u borbi protiv globalnog zatopljenja. Također, još jedan od način koji usporava proces globalnog zatopljenja bi bila kampanja koja bi promovirala vožnju biciklom umjesto automobilima. Takav je
način već zaživio u Nizozemskoj i Danskoj, te vrlo povoljno djeluje na zdravlje stanovništva i samu prirodu. Način na koji svaki pojedinac može sudjelovati u borbi protiv tog aktualnog problema jest smanjeno korištenje elektroničkih uređaja. Ukoliko bi se korištenje uređaja poput mobitela i laptopa moglo ograničiti, to bi uvelike pomoglo u obnavljanju našeg omotača i naše atmosfere, te bi također pozitivno djelovalo na zdravlje naše populacije.

ZAJEDNICA

8. točka

Veliki problem današnjice su i međuljudski odnosi. S napretkom tehnologije je došlo i do povećanja udjela agresivnih filmova i serija koji ne pružaju nikakav edukativan sadržaj, već potiču razne ideje koje mnogi zločinci koriste u svojim zločinima. Prikazivanje nasilja preko raznih medija
negativno djeluje na čovječanstvo jer potiče na agresivnost. Cenzuriranjem i zabranom takve vrste sadržaja bi se uvelike smanjila stopa nasilja, kako u Europi, tako i u svijetu. Dokaz je i činjenica da je u prošlosti, kada nije bilo toliko izvora i prikazivanja nasilja kao danas, stopa
kriminala bila iznimno mala. Ljudi nisu bili izloženi tolikoj količini izvora preko kojih bi mogli dobiti ideju kako napraviti zločin i uspjeti ga prikriti, dok se danas mnoge ideje reklamiraju preko raznih sadržaja i filmova, te su svima dostupne. Također, uspostavom većih i rigoroznijih zabrana i ograničenja na društvene mreže, spriječili bi se govori mržnje i poticanje nasilja koje može dovesti do velikih posljedica poput ubojstava i samoubojstva.

9. točka

Uključivanje stanovništva u izglasavanju vlastitih zakona države, moglo bi dovesti do općeg zadovoljstva i boljih odnosa. U nekim je državama, poput Švicarske i Austrije, takav način doveo do funkcionalnije i zadovoljnije države, te njenih stanovnika. Ukoliko bi se zakoni prije stupanja
na snagu izložili stanovništvu, te bi im se dala mogućnost odabira da li se slažu sa njime, svaki pojedinac bi se osjećao korisnijim te bi i sam postao važan faktor u stvaranju uređenije i srodnije zajednice. Dakle, time bi se iznijela mogućnost da zakon kojeg većina stanovništva nije odobrila i prihvatila, u tom slučaju, ne bi stupi na snagu.

10. točka

Zbog sve većeg udjela starijih i nemoćnih u većini država Europe, te povećanom broju napuštene i siromašne djece, povezivanjem staračkih domova sa siročadi bi se povoljno djelovalo na obje strane. Djeca bi na taj način dobila ljubav i podršku starijih, dok bi stariji dobili toplinu i društvo od strane djece. To je odličan način da se utječe na obje strane, te da se stekne uzajamno zadovoljstvo. Naravno, sva ova rješenja koja su predložena u prethodno navedenim točkama ne mogu do kraja iskorijeniti neki problem, ali da bi se došlo do napretka, uvijek treba krenuti malim, ali sigurnim koracima.

Kristin Tkalčec, studentica diplomskog studija „Biotehnologija u medicini“