Tijekom ovotjednog plenarnog zasjedanja Europskog parlamenta u Bruxellesu zastupnici su raspravljali o važnim temama u vezi s pandemijom koronavirusa, a danas posebno o homologaciji i distribuciji transparentnih zaštitnih maski. U raspravi s povjerenicom Europske komisije za međunarodna partnerstva Jutte Urpilainen sudjelovala je i zastupnica u Europskom parlamentu i članica Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (ENVI) Sunčana Glavak. Cilj prozirnih maski je olakšati komunikaciju čitanjem s usana i gestama lica, prije svega za građane koji su gluhi ili imaju oštećen sluh čime im se osigurava pravo na pristup informacijama, sprječava socijalna izolacija i diskriminacija.
„U Hrvatskoj više od 13.000 građana ima slušne poteškoće. Kao i drugi građani, i oni trpe od posljedica pandemije kao što su fizička izolacija i socijalna isključenost. Istraživanje Eurobarometra je pokazalo da se 52 posto ispitanika s invaliditetom osjeća diskriminirano u posljednjih godinu dana. Jedan od razloga je i otežano komuniciranje zbog obveznog nošenja zaštitnih maski, koje su postale naša svakodnevnica“, rekla je svom govoru zastupnica Sunčana Glavak.
Zastupnici su u raspravi upozorili da više od milijun ljudi u EU ima oštećenje sluha i/ili vida te da se mnogi od njih trenutno suočavaju s brojnim teškoćama i isključenosti jer nisu u mogućnosti komunicirati kada nose masku. Istaknuli su i da pojedini ne napuštaju kuću kao rezultat tjeskobe i depresije koju osjećaju jer ne mogu komunicirati s drugima. Kako bi mogli komunicirati čitanjem usana i gestama lica, mnogi koriste prozirne maske koje ne podliježu nikakvim zdravstvenim ili sanitarnim standardima, što dovodi u opasnost njihovo zdravlje. Zastupnica Glavak upozorila je da je potrebno žurno usvojiti standarde za proizvodnju prozirnih masku te da one moraju imati oznaku CE, koja upućuje na to da je proizvođač ispitao proizvod i ocijenio da on ispunjava zahtjeve u području zaštite sigurnosti, zdravlja i okoliša.
Povjerenica Urpilainen izjavila je da je Europska komisija svjesna poteškoća s kojima se suočavaju gluhe i nagluhe osobe zbog upotrebe zaštitnih maski. Podsjetila je da se za zaštitu ljudi od širenja COVID-19 koriste različite vrste zaštitnih maski koje podliježu ispunjavanju minimalnih zdravstvenih standarda u okviru Uredbe o osobnoj zaštitnoj opremi i Direktive o medicinskim uređajima. Prozirne maske mogle bi biti u skladu s tim standardima i u načelu nema potrebe za razvojem drugih specifičnih standarda. Europska komisija izdala je Smjernice o regulatornim zahtjevima za medicinske maske za lice te je Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti izdao tehničko izvješće Korištenje maski za lice u zajednici, u kojima je istaknuto da maske namijenjene pružanju zaštite od izbijanja COVID-19 moraju biti u skladu s važećim zakonskim zahtjevima, bez obzira na materijal od kojeg su izrađene, uključujući i prozirne maske.
„Pozdravljam nadolazeću Strategiju EU o pravima osoba s invaliditetom za razdoblje 2021.-2030. kojom se dodatna pažnja stavlja na osjetljive i ranjive skupine društva. Poboljšanje socijalne i ekonomske situacije, kao i cjelovite kvalitete života osoba s invaliditetom je važan cilj, a dostupnost adekvatnih i sigurnih prozirnih maski je jedan od koraka ka ostvarivanju tog cilja“, zaključila je Glavak.
Zastupnica Glavak je tijekom plenarne sjednice Europskog parlamenta u prosincu 2020. godine pozvala Europsku komisiju da u preporuke za prioritetno cijepljenje što prije uvrsti i osobe s invaliditetom te osobe koje ovise o mrežama podrške u svakodnevnom životu. U ažuriranim preporukama Europska komisija podsjetila je države članice na nužnost uključivanja ovih skupina u prioritetne skupine za primanje cjepiva, što je usvojio i Hrvatski zavod za javno zdravstvo.