Iz medija

Nikada nije postojala snažnija politička volja da se uhvatimo u koštac s klimatskim promjenama

By 24. 02. 2021. No Comments

Europska unija odlučna je u namjeri da do 2050. postane prvi klimatski neutralan blok u svijetu, podsjeća Glavak.

Pandemija koronavirusa, koji je dosad odnio živote preko 2,4 milijuna ljudi diljem svijeta, u posljednjih godinu dana zasjenila je borbu protiv klimatskih promjena, po mnogima najvećeg globalnog problema današnjice. Svim hrvatskim zastupnicima u Europskom parlamentu poslali smo tri pitanja o klimatskim promjenama i njihovom osobnom angažmanu. Danas odgovara HDZ-ova Sunčana Glavak i članica Kluba zastupnika Europske pučke stranke (kršćanski demokrati)

Hoće li 2021. godina biti presudna u borbi s klimatskim promjenama?

U 2021. godinu ušli smo s puno očekivanja, posebice u pogledu očuvanja javnog zdravlja i borbe protiv pandemije. Pored toga, ključne teme o kojima smo raspravljali tijekom 2020. godine upravo su zelena i digitalna tranzicija. Nikada nije postojala snažnija politička volja da se uhvatimo u koštac s klimatskim promjenama i ostavimo što manji ekološki otisak. Europska unija odlučna je u tome da bude globalni predvodnik u promjeni cjelokupnog mindseta kako bismo spasili naš planet.

Zajednički istraživački centar Europske komisije objavio je početkom rujna prošle godine istraživanje koje je pokazalo da je Europska unija uspjela odvojiti gospodarski rast od ispuštanja stakleničkih plinova koji utječu na klimatske promjene. Države članice zabilježile su u 2019. godini trend smanjenja emisija ugljikovog dioksida iz fosilnih goriva i procesa izgaranja za 3,8 posto u usporedbi s 2018., a to je čak 25 posto niže od razina emisija iz 1990. godine. Te dobre rezultate želimo ojačati snažnim ulaganjem kroz europski Zeleni plan. Europska unija odlučna je u namjeri da do 2050. postane prvi klimatski neutralan blok u svijetu, što se može postići samo znatnim ulaganjima EU-a, nacionalnog javnog sektora i privatnog sektora. Prije godinu dana predstavljen je Plan ulaganja za održivu Europu, koji je okosnica desetogodišnje inicijative kojom se planiraju održiva ulaganja u iznosu od najmanje tisuću milijardi eura u ozelenjivanje naših društava. Klimatski ciljevi ugrađeni su i u novi Višegodišnji financijski okvir i Paket oporavka i otpornosti, koji će zahtijevati da 37 posto sredstava bude namijenjeno projektima za postizanje klimatskih ciljeva. U ovoj godini očekujemo rasprave na tu temu i usvajanje Klimatskog zakonodavstva Europske unije.

Uz to, dolaze i pozitivni signali nove američke administracije predsjednika Bidena, među čijim je prvim potezima na početku mandata i povratak Pariškom sporazumu o klimatskim promjenama.

Uzgoj i konzumacija mesa jedan su od generatora emisije stakleničkih plinova. Mnogi ekološki osviješteni ljudi prakticiraju jedan dan bez mesa u tjednu. Jeste li se i vi odlučili za to?

Napori u suzbijanju emisija stakleničkih plinova i njihovog utjecaja na globalno zatopljenje neće biti uspješni ukoliko ne ostvarimo značajne promjene u načinu na koji koristimo prirodne resurse i kako se hranimo. U posebnom izvješću o klimatskim promjenama, koje je objavio Međuvladin panel za klimatske promjene (IPCC), biljna prehrana identificirana je kao glavna prilika za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama. Preporuka je su i smanjenje konzumacije mesa jer industrija mesa i mliječnih proizvoda čini oko 14.5% globalnih emisija stakleničkih plinova, prema podacima UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu.

Jedan dan u tjednu bez mesa da, nekad i češće, no to je samo djelić doprinosa koji mora biti puno širi. Osobni doprinos u cilju očuvanja prirodnih resursa, edukacija i nove tehnologije, trajni su zalog za promjene.

Koji je vaš osobni doprinos borbi protiv klimatskih promjena?

U Europskom parlamentu izvjestiteljica sam Europske pučke stranke za mišljenje Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (ENVI) o Novoj industrijskoj strategiji za Europu. Strategija doprinosi namjeri da Europa postane prvi klimatski neutralan kontinent na svijetu. Industrija je u srži te transformacije. Svi industrijski lanci vrijednosti morat će smanjiti vlastiti trag ugljika i razviti nove poslovne modele. Nova industrijska strategija opsežan je dokument koji određuje tri smjera u kojima će se kretati buduća transformacija europskih gospodarstava – zelena tranzicija, digitalna tranzicija i globalna konkurentnost.

Također, izvjestiteljica sam Europske pučke strane za izvješće o kohezijskoj politici i strategijama regionalnog razvoja u borbi protiv klimatskih promjena. Kohezijska politika mora reflektirati prioritete građana i imati ključnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena u Europi.

Dolazim iz Čakovca u Međimurskoj županiji, koja je predvodnik u odvajanju otpada i izraženoj svijesti o potrebi zaštite okoliša. Svakodnevno to živim odgovornim ponašanjem i odvajanjem otpada, kod kupovine trudim se odabrati proizvode koji nemaju plastičnu ambalažu ili koji su reciklirani.

Piše: Tanja Rudež, Jutarnji list