Na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu održana je rasprava o borbi protiv nasilja nad ženama i djevojčicama u kojoj je sudjelovala zastupnica Sunčana Glavak.
„Hrvatska je među rijetkim državama članicama koja je u svom kaznenom zakonu jasno definirala silovanje kao odnos bez pristanka te uvela kaznenu odgovornost za digitalno nasilje i zlouporabu intimnih sadržaja“, istaknula je eurozastupnica Glavak dodavši da je time Hrvatska postala primjer dobre prakse među zemljama EU.
Govoreći o revidiranoj Direktivi o suzbijanju trgovanja ljudima iz prošle godine, koja proširuje zaštitu na žene koje su izložene prisilnoj trudnoći, surogatstvu i iskorištavanju majčinstva, eurozastupnica Glavak iznijela je podatak o rastu komercijalnog surogatstva u trećim zemljama, gdje se iskorištavaju siromašne žene iz Azije i istočne Europe. Podsjetila je da su 2022. komercijalno surogatstvo proglasili oblikom iskorištavanja žena koje krši njihova prava i ljudsko dostojanstvo.
Osvrnula se i na temu, za koju smatra da je potrebno više progovoriti, a to je rađanje djece za trgovinu organima i seksualno zlostavljanje, kao najstravičniji oblik biznisa.
„To nije sloboda izbora, to je oblik modernog ropstva“, poručila je zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak zaključivši raspravu pitanjem jesmo li nakon tri godine napravili korak unaprijed ili unazad.
Na početku rasprave, povjerenik Europske komisije za energetiku i stanovanje, Dan Jørgensen, naglasio je da nova Direktiva o suzbijanju nasilja nad ženama predstavlja ključan korak u zaštiti žena u EU te najavio daljnje mjere za izgradnju Europe slobodne od rodno uvjetovanog nasilja.
