Planira li Europska agencija za lijekove pokrenuti informativnu kampanju o liječenju koronavirusa?
Svjesna opasnosti širenja lažnih vijesti u preveniranju i liječenju koronavirusa HDZ-ova zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak, koja se obratila Guidu Rasiju, izvršnom direktoru Europske agencije za lijekove (EMA). ”Naši građani izloženi su brojnim lažnim vijestima i senzacionalnim otkrićima, od kojih ću navesti samo nekoliko – koronavirus se može liječiti vulkanskim pepelom, UV lampe i dezinfekcijska sredstva s klorom pomažu u sprječavanju inficiranja, izbjeljivači liječe koronavirus. Planira li Europska agencija za lijekove pokrenuti informativnu kampanju o liječenju koronavirusa s ciljem suzbijanja opasnih praksi i lažnih vijesti koje mogu ugroziti živote naših građana?”, pitanje je na koje Glavak, a i javnost očekuje odgovor.
”Lažne vijesti, teorije zavjere, falsifikati, click-baitovi, spinovi i manipulacije unose sumnje u društvo i stvaraju stanje društvenog sukoba. Na primjeru izbora u SAD-u i referenduma o izlasku Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske unije vidjeli smo kako lažne vijesti i dezinformacije mogu utjecati na izborni sustav i ponašanje birača”, upozorila je Glavak za RTL.hr istaknuvši da su lažne vijesti problem i tijekom aktualne pandemije koronavirusa. O tome, podsjeća, govori i rezolucija EP-a o koronavirusu u kojoj je upozoreno da bi građani trebali imati pristup točnim i provjerenim informacija te da su za demokraciju potrebni slobodni, neovisni i dovoljno financirani mediji.
EU čini mnogo na suzbijanju lažnih vijesti, ističe Glavak i podsjeća da je između ostalog, osnovana i specijalizirana radna skupina unutar Europske službe za vanjsko djelovanje za borbu protiv dezinformacija EUvsDisinfo i web-stranica istog imena na kojoj je moguće provjeriti točnost određenih informacija.
‘Izvori lažnog izvještavanja bili su mediji s najčešće nejasnim vlasničkim strukturama’
”Zabrinjava to što je korištenje lažnih vijesti postalo dio državne propagande koju provode neke od susjednih zemalja te na taj način narušavaju demokraciju i onemogućavaju njeno normalno funkcioniranje. Još gore je i prezentiranje činjenica iz jednog kuta, bez mogućnosti jasnog kritičkog stava prema iznesenom. Podsjetit ću da se Republici Hrvatskoj pokušava nanijeti šteta u međunarodnoj zajednici stvaranjem nezamislive količine lažnih vijesti o postupanju s migrantima i radu policajaca”, tvrdi Glavak.
Planira li Europska komisija napraviti zajedničku strategiju protiv dezinformacija, pitali su zastupnici na jučerašnjem sastanku povjerenika Europske komisije za susjedstvo i proširenje Olivera Varhelyija, a Glavak napominje: ”Europska služba za vanjsko djelovanje istaknula je u svojim izvješćima probleme poštenog izvještavanja, ali i propagandu, dezinformacije i lažne vijesti u medijskim izvještajima o neredima i političkoj krizi u susjednim zemljama, a izvori lažnog izvještavanja su bili mediji s najčešće nejasnim vlasničkim strukturama.
S druge strane, iako se sada već mnogo govori o lažnim vijestima, koje se najčešće šire društvenim mrežama, i dalje vlada praksa da se u tradicionalnim medijima u nizu tema i praćenja događaja vrlo jednostrano prenose teze koje idu isključivo u prilog jednoj strani zbog čega su građani i građanke također zakinuti za informacije dok istovremeno potpomažu da se neke stvari poput ljudskih prava ili znanstveno utvrđenih činjenica dovode u pitanje. Pritom je duboko zabrinjavajuće i za budućnost demokracije opasno da u Hrvatskoj i dalje možemo više-manje samo sanjati medijsku pismenost i sustavan građanski odgoj i obrazovanje.
Medijska pismenost i građanski odgoj i obrazovanje važni su za borbu protiv lažnih vijesti
”U novinarstvu morate imati i jednu i drugu stranu priče. Kada to ne postoji, naravno da će konzument informacije, bio on čitatelj, slušatelj ili gledatelj, dovesti u pitanje profesionalne uzuse i preispitivati jesu li onu poštivani. Medijski profesionalci su tu da prenesu stajališta i da čujemo upravo različitost mišljenja. Ono na čemu moramo inzistirati u komunikaciji s medijima i u javnom komuniciranju općenito jesu profesionalnost i integritet. Stvaranje društvenog okvira za neovisnost medija, ali i poštivanje normi, vrijednosnih sustava zadatak je svih koji koriste medije i medijski prostor za obraćanje javnosti”, ističe Glavak.
Naglašava i da da medijska pismenost u tom procesu dvosmjerne komunikacije ima važnu i značajnu ulogu: ”Upravo ćemo jačanjem medijskih i informacijskih kompetencija imati građanine koji će biti u mogućnosti stvoriti aktivni stav prema medijskim sadržajima, ali i lažnim vijestima. Medijska pismenost trebala bi se poticati od prvih doticaja s medijima i medijskim sadržajima kako bi se naučilo razaznati koja je poruka pouzdana, a koje je dezinformacija ili lažna vijest i kako ih prepoznati”.
Vladavina prava je jedan od stupova Europske unije
Za Glavak je ”Unija neosporno bastion demokracije i vladavine prava temeljene na najvišim standardima zaštite prava pojedinca. Ona je živi organizam koji se mijenja, raste i razvija, posebice u kriznim situacijama”.
Komisija će, podsjeća Glavak, ”pratiti kako hitne mjere izlaze iz uporabe Unije, a i sam Orbán je prije nekoliko dana izjavio da će krajem svibnja vlada vratiti parlamentu specijalne ovlasti koje je dobila zbog epidemije. Vladavina prava je jedan od stupova Europske unije, a upravo se korištenjem propagande i lažnih vijesti može stvoriti dojam u javnosti da su neke pojavnosti u izrazitoj suprotnosti s njenim temeljnim postulatima. Europske institucije u tom kontekstu imaju važnu zadaću ispravno komunicirati svoje ocjene stanja demokracije u pojedinim državama članicama, koje su temeljene na provjerenim i točnim izvorima i informacijama. Demokracija je neodvojiva od projekta europskog jedinstva i naš je zadatak promicati takvo društvo i te ideale”.
Izvor: RTL.hr
