Održana je plenarna sjednica Europskog parlamenta u Bruxellesu. Tijekom protekle sjednice zastupnici su raspravljali o prioritetima njemačkog predsjedanja Vijećem Europske unije, o razvoju situacije u vezi s Višegodišnjim financijskim okvirom i Planom oporavka od krize uzrokovane koronavirusom te o zdravstvenoj strategiji Europske unije. Na dnevnom redu našla se i sveobuhvatna politika Unije o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma.
Prioriteti njemačkog predsjedanja Vijećem Europske unije
Zastupnici su s kancelarkom Angelom Merkel i predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen raspravljali o strategiji i ciljevima njemačkog predsjedanja u narednih šest mjeseci. Pod motom Zajedno za oporavak Europe, njemačko je predsjedništvo odlučno uhvatiti se u koštac s velikim izazovom uslijed pandemije COVID-19. Kancelarka Merkel izdvojila je pet područja na kojima Europa treba raditi, ako želi izaći ujedinjena i snažna iz trenutne krize: temeljna prava, solidarnost i kohezija, klimatske promjene, digitalizacija i uloga Europe u svijetu.
Višegodišnji financijski okvir i Plan oporavka
Osvrnuvši se sastanak Europskog vijeća, održan 19. lipnja, te na sljedeći sastanak koji će se održati 17. i 18. srpnja, zastupnici u Europskom parlamentu iznijeli su svoje stajalište o budućem financiranju i gospodarskom oporavku. U raspravi s predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom i povjerenikom Marošem Šefčovičem, većina zastupnika u Europskom parlamentu ponovila je kako su prijedlozi Komisije za paket oporavka i obnovljeni dugoročni proračun EU-a jedini minimum koji je prihvatljiv za Parlament.
„Za Hrvatsku je u instrumentu za oporavak Nova generacija EU predviđeno 10 milijardi eura, od čega 7,3 milijarde eura bespovratnih sredstava. Očekujemo učinkovit Plan oporavka i pokretanja investicija koje generiraju nova radna mjesta i oporavak svih sektora, kako bismo izbjegli rast nezaposlenosti i dodatni gospodarski pad. Nadamo se da će i Vijeće na sastanku 17. i 18. srpnja postići dogovor koji će svim državama članicama omogućiti snažnu potporu na putu gospodarskog oporavka“, izjavila je nakon rasprave Sunčana Glavak, zastupnica u Europskom parlamentu.
Strategija javnog zdravstva Europske unije
„U jeku aktualne pandemije COVID-19 sve je jasnije da se dosad neviđeni zdravstveni, socijalni i klimatski izazovi s kojima se suočavamo mogu riješiti samo snažnom suradnjom na europskoj razini. Europska komisija je predložila program EU za zdravlje u iznosu od 9,4 milijarde eura. Zdravstvenom strategijom Europske unije trebalo bi se osigurati pravedan pristup lijekovima, opremi, uređajima i stručnosti“, poručila je zastupnica Glavak.
U raspravi o budućoj strategiji javnog zdravlja u EU, zastupnici su se složili da je COVID-19 pokazao da su EU-u potrebni snažniji alati za rješavanje kriznih situacija u zdravstvu. U raspravi s povjerenicom za zdravstvo Stellom Kyriakides, održanoj uoči glasanja o Rezoluciji o strategiji EU za javno zdravstvo nakon pandemije bolesti COVID-19, zastupnici su istaknuli nužnost usklađivanja budućih strategija na razini država članica.
Jačanje kohezijske politike
U petak su zastupnici raspravljali o ulozi kohezijske politike u rješavanju društveno-ekonomskih posljedica pandemije koronavirusa. Dodatni iznos od 55 milijardi eura predviđen je za trenutne programe kohezijske politike do 2022. godine u okviru nove inicijative za oporavak REACT-EU. Ta sredstva države članice moći će koristiti za ulaganje u očuvanje i stvaranje radnih mjesta, mjere zapošljavanja mladih, jačanje zdravstvenih sustava te ulaganja u mala i srednja poduzeća.
„Izbijanje pandemije predstavlja veliki izazov za cijelu Europsku uniju i solidarnost je važan dio odgovora na ovu krizu bez presedana. Financiranje kroz okvire kohezijske politike igra središnju ulogu u odgovoru država članica i Europske unije. Zadržavanje adekvatnih sredstava za kohezijsku politiku i poljoprivredu u novom sedmogodišnjem europskom proračunu ostaje hrvatski nacionalni interes“, zaključila je zastupnica Glavak.