Europska unija ima mnoge prednosti ali trebamo biti svjesni da ima i nedostatke. Europska unija je poput demokracije najbolji mogući postojeći način uređenja društva odnosno Europe. Kao što demokracija nije savršena tako ni Europska unija nije savršeno uređena. Države stupaju u zajednicu iz istih razloga iz kojih pojedinac ulazi u državu, da bi se stvorili određeni odnosi, stvorila prava i uveli zakoni. Tako se i države poput pojedinaca ujedinjuju u određene zajednice, stvaraju međusobne odnose, unaprjeđuju trgovinu, olakšavaju putovanja među članicama tih državna. Svjesni smo da Europu možemo učiniti boljom, a boljom je trebaju činiti mladi jer na mladima svijet ostaje.
Kako bi osigurali napredak neke države u njoj je najvažnije unaprijediti obrazovanje i zdravstvo. Stoga prva od deset točaka promjena je unapređivanje obrazovanja. Ulaganjem u sektore obrazovanja ulažemo direktno u budućnost, jer ukoliko državu vode obrazovani ljudi, i ukoliko obrazovani ljudi biraju vlast, društvo funkcionira bolje. Kako bismo to učinili, potrebno je osigurati da svi imaju besplatno pravo studija (naravno oni koji to žele i koji se trude i napreduju) u cijeloj Europi, osigurati besplatan smještaj u svakoj državi za svakog redovnog studenta (pod redovnog studenta smatram svakog studenta koji polaže ispite u rokovima). Također, razmjene studenata trebaju biti učestale tako da bi se svaka godina studija mogla završavati u drugoj državi. Stoga mladi ne bi bili ograničeni na određene studije i kriterije koji vladaju u državi čiji su državljani. Prednost koju bi još dobili s time je da bi mladi poznavali više jezika, više bi putovali i upoznavali kulture naroda Europe i samim time postajali solidarniji, imali bi više razumijevanja za različitosti jer bi se na njih privikavali tijekom studija. Osim promjena vezanih za studije uvela bih promjene i u školstvu za još mlađu populaciju. Konkretno govorim za obrazovni sustav u Hrvatskoj jer ostale ne poznajem dovoljno dobro. Potrebno je promijeniti načine podučavanja djece. Djecu se treba učiti razmišljati od malih nogu i razvijati im maštu i kritičko mišljenje, a ne ih nepotrebno zatrpavati memoriranjem nepotrebnih podataka koji su nam sada u svako vrijeme dostupni na internetu. Također to treba poticati više terenske i praktične nastavne tijekom koje se osim znanja stječu i vještine. Posebno valja istaknuti i potrebu za naprednijim strukovnim obrazovanjem, potrebno je promovirati strukovna znanja i vještine da nam se ne dogodi da strukovno obrazovanje ne može ići u korak s gospodarstvom i vremenom. Još jednu stavku treba istaknuti, a to je potreba za cjeloživotnim obrazovanjem. Znanja koja steknemo u školi/na fakultetu nisu dovoljna. Da bi bili uspješni cijeli život moramo učiti i pratiti događanja koja se zbivaju oko nas, stoga nam država treba to omogućiti.
Druga točka – zdravstvo. Svaki Europljanin trebao bi imati dostupnu besplatnu potrebnu medicinsku pomoć i lijekove koje bi trebao moći dobiti u razumnom vremenskom razdoblju. Posebnu pažnju treba skrenuti na ljude u poteškoćama u razvoju za koje se društvo dužno puno bolje prilagoditi i za koje trebamo puno više skrbiti. Kako to napraviti? Potrebno je povećati broj studija i smjerova vezane za medicinu, zdravstvo i rehabilitaciju. Liječnika u Hrvatskoj nedostaje i to se hitno mora promijeniti, ne smijemo dozvoljavati da se za određene preglede čeka po dvije, tri godine. Konkretno Hrvatska ima veliki broj stanovnika koji si ne mogu priuštiti privatno liječenje, stoga moraju predugo čekati što može biti ključno za njihov život. Naravno, ovo ne vrijedi samo za Hrvatsku, svaki Europljanin treba imati to pravo.
Treća točka – gospodarstvo. Za sve promjene koje želimo promijeniti moramo osigurati sredstva, a sredstva osiguravamo razvijenim gospodarstvom. Koliko sam upućena, za razvoj gospodarstva već postoje određeni projekti sufinanciranja i drugih mjera. To je jako dobro i vrlo važno. Trebalo bi povećati broj takvih projekata, motivirati stanovništvo na bavljenje poljoprivredom raznim sufinanciranjima, natječajima. Također treba pokušavati unaprijediti industriju ali ne bilo kakvu, treba unaprjeđivati industriju koja je ekološki prihvatljiva i utemeljena na obnovljivim izvorima energije, poput izgradnje električnih automobila i slično. Potrebno je i povećanje izvoza, a smanje uvoza. Europa nije mali kontinent, ima mnoge prirodne resurse i bogatstva. Povećanje proizvodnje i smanjenje uvoza posebno je bitno za male zemlje gdje su gospodarstva manja i za zemlje u razvoju jer je to ključno za razvoj gospodarstva. Još jedna mjera koja bi pomogla razvoju gospodarstva je manji porez, ponajprije u državama sa slabijim gospodarstvom. Time bi se povećala potrošnja i indirektno proizvodnja. Taj bi proces ubrzali podržavanjem malih obiteljskih poduzeća, jer veliki lanci trgovine manjim poduzećima otežavaju opstanak. Osim toga, potrebno je veće zalaganje za kulturna događanja diljem Europe posebice u Hrvatskoj,(konferencije, natječaji, smotre) što bi naravno pomoglo razvoju turizma u svim državama. Hrvatskoj turizam donosi veliki dio prihoda te se treba usmjeravati na povećanje broja turista tijekom cijele godine, što možemo učiniti kombinacijom svjetskih modernih događanja i njegovanjem tradicije. Kasnije, kada bi se ovakvim mjerama gospodarstvo popravilo i razvilo do određenog stupnja, poreze u svim članicama Europske unije trebalo bi izjednačiti.
Četvrta točka – ravnomjerne mirovine i plaće za sve građane Europske unije. Smatram da ako smo stupili zajednicu, kao što u demokraciji svaki pojedinac ima jednaka prava i uvjete, tako i svaka država članica Europske unije treba imati jednake uvjete i standarde. To se, naravno, ne bi moglo ostvariti preko noći, no postupnim razvojem slabije razvijenih država trebaju se ukinuti velike razlike u standardima i uvjetima za stanovništvo među državama članicama. To postižemo razvojem gospodarstva i obrazovanja.
Peta točka- socijalna skrb. Naravno, Europsku uniju smatram razvijenom zajednicom i time smatram da se mora omogućiti svakom članu te zajednice krov nad glavom i dva topla obroka. Kako? Izgradnjom prihvatnih centara za siromašne i ugrožene. Trebaju postojat ustanove gdje će najsiromašniji moći potražiti pomoć pored dobrotvornih organizacija. Država svakom svom pripadniku mora omogućiti osnovne uvjete za život. Svima onima za koje je potreban netko da skrbi za njih, trebaju im se osigurati svi potrebni uvjeti i potrebna skrb.
Šesta točka – ubrzanje postupka usvajanja djece. Naravno da pod tim ne mislim dopuštanje usvajanja djece bez provjere udomiteljske obitelji, no mislim da je sve potrebne provjere moguće obaviti u kraćem roku ukoliko se centri za socijalnu skrb bolje organiziraju. To smatram mogućim postavljanjem mladih i obrazovanih ljudi na vodeće i kontrolirajuće pozicije vezane za to područje. Osim ubrzanja postupka posvajanja potrebno je povećanje opreza i bolje kontroliranje domova za nezbrinutu djecu, problematičnih obitelji, udomiteljskih obitelji…
Sedma točka – tolerancija. Odlika već spomenutog razvijenog društva je i poštivanje etničkih, vjerskih, rasnih razlika. U Europi diskriminacija, kao i svugdje u svijetu, još postoji. Diskriminaciju je možda i nemoguće do kraja iskorijeniti, no trebamo raditi na tome da toleranciju iz dana u dan među pojedincima i skupinama promoviramo, ističemo i usudit ću se reći namećemo, jer razlike moramo tolerirati i prihvaćati. Posebnu pozornost treba skrenuti područje na Balkana, gdje posebno na tome treba raditi, posebice na smanjenju etničke i vjerske diskriminacije. Treba poraditi i na boljem prihvaćanju i toleranciji LGBT zajednica. To trebamo činiti skupovima, radionicama, projektima.
Osma točka – uvođenje besplatnog interneta. Pristup informacijama danas je jako važan za obrazovanje, razvijanje kulture kod pojedinaca, u školovanju djece, studiranje je danas nemoguće zamisliti bez mogućeg pristupa internetu i informacijama. Zašto je bitno omogućiti svima pristup internetu? Najprije zato što nisu svi roditelji u stanju omogućiti djeci Internet koji im je možemo reći neophodan za školovanje. Postoje sela koja su udaljena od gradova te uopće nemaju mogućnost pristupa internetskoj vezi. Dakle, kako bi svi imali iste uvjet pristupa informacijama i raznim stvarima koje se danas lakše obavljaju preko internetske komunikacije, potrebno je osigurati besplatan pristup svim članovima zajednice.
Deveta točka – prava žena. Usporedimo li danas prava žena, ona su dakako bolja nego u prošlosti kada gotovo nisu niti postojala, no nadam se da smo svjesni da ta prava nisu ni danas ista kao prava muškaraca iako se često zavaravamo i pravimo kao da jesu. Što tu smatram najbitnijim? Plaće žena su za isti posao manje od plaća muškaraca, broj žena u politici znatno je manji od broja muškaraca, poslodavci kada biraju između jednako kvalificiranog radnika muškog i ženskog spola, biraju muškarce zbog toga što računaju da će žena imati djecu te da će češće izostajati s posla što nikako nije uredu. Prava žena u potpunosti treba izjednačiti s pravima muškaraca.
I zadnja točka (deseta), ali jednako važna kao i prethodne – očuvanje okoliša. Vrlo bitna stavka u našim životima i u odgoju budućih naraštaja je očuvanje našeg planeta. Najvažnije je potrebu za očuvanjem okoliša usaditi u svijest svih ljudi. Tome treba učiti djecu od rođenja isto kao i toleranciji. Recikliranje ne smije biti rijetkost samo u ponekim državama, to mora biti obaveza svake članice Europske unije. Postupno se trebaju uvoditi financijske povlastice za vozače električnih automobila, reciklirani proizvodi trebaju imati nižu prodajnu cijenu kako bi potaknuli njihovu prodaju. Potrebne su i razne radionice, natječaji, izložbe i promoviranja recikliranih i rabljenih premeta,… Svakodnevno se mora upozoravati na probleme koji su prisutni, globalno zatopljenje, zatrpanost otpadom, klimatske promjene,…
Iznošenjem ovih deset točaka, iznosim samo neke potrebne promjene. Našem društvu potrebno je mnogo više od deset točaka promjena. No treba ići nekim redom te tako postepeno razvijati pojedinca, zajednicu i društvo. Nadam se da će se u neko skorije vrijeme barem neke od mojih navedenih točaka ostvariti i da ćemo uskoro živjeti u boljem razvijenijem i pravednijem društvu.